Sporazumni raskid ugovora o radu

1. Uvod

Sporazumni raskid ugovora o radu predstavlja jedan od načina prestanka radnog odnosa u Republici Hrvatskoj, temeljen na suglasnosti volja radnika i poslodavca. Za razliku od otkaza, koji je jednostrani čin, sporazumni raskid zahtijeva obostranu suglasnost i mora biti sklopljen u pisanom obliku kako bi bio pravno valjan [1]. Ovaj članak detaljno objašnjava uvjete, postupak, prava radnika, uključujući otpremninu, te relevantne zakonske odredbe u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na aktualne izmjene Zakona o radu za razdoblje 2025./2026. godine.

2. Zakonski okvir

Pravni temelj za sporazumni raskid ugovora o radu u Hrvatskoj prvenstveno je sadržan u Zakonu o radu (ZOR). Iako ZOR ne propisuje detaljan sadržaj sporazuma, jasno definira da radni odnos može prestati sporazumom radnika i poslodavca [1]. Najnovije izmjene i dopune ZOR-a, osobito one iz 2022. godine (NN 151/2022) [2], donijele su određene novosti koje utječu na radne odnose, iako se direktno ne odnose na sporazumni raskid, već na opće uvjete rada, rad na određeno vrijeme i digitalne platforme. Važno je pratiti i buduće izmjene koje se očekuju za 2025. i 2026. godinu.

3. Uvjeti za sporazumni raskid

Ključni uvjet za sporazumni raskid ugovora o radu je suglasnost volja radnika i poslodavca. To znači da obje strane moraju slobodno i nedvosmisleno pristati na prestanak radnog odnosa. Za razliku od otkaza, gdje jedna strana jednostrano prekida radni odnos, sporazumni raskid je rezultat dogovora. Osim suglasnosti volja, sporazum mora biti sklopljen u pisanom obliku, što je propisano člankom 113. Zakona o radu [1]. Nepoštivanje pisanog oblika čini sporazum pravno nevaljanim.

Sadržaj sporazuma je u velikoj mjeri prepušten dogovoru stranaka, no važno je napomenuti da se ne smije ugovoriti ništa što je u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralnim načelima. Iako ZOR ne propisuje obvezne elemente sporazuma, praksa i sudska tumačenja ukazuju na važnost jasnog definiranja svih aspekata prestanka radnog odnosa.

4. Postupak sklapanja sporazuma

Postupak sklapanja sporazuma o prestanku ugovora o radu može inicirati bilo radnik, bilo poslodavac. Važno je razumjeti da prijedlog za sporazumni raskid (ponuda) ne obvezuje drugu stranu na prihvaćanje. Obje strane moraju slobodno i dobrovoljno pristati na uvjete.

Inicijativa za sporazumni raskid

Prijedlog za sporazumni raskid može doći od:

• Radnika: Često se događa kada radnik pronalazi novo radno mjesto ili ima druge osobne razloge za prestanak radnog odnosa. Radnik bi trebao pisanim putem upoznati poslodavca sa svojim zahtjevom i predložiti uvjete raskida (datum prestanka, korištenje godišnjeg odmora i sl.). Ako poslodavac ne udovolji zahtjevu, radniku preostaje mogućnost jednostranog otkaza uz poštivanje otkaznog roka [1].
• Poslodavca: Poslodavac može predložiti sporazumni raskid iz različitih razloga, npr. restrukturiranje, smanjenje broja radnika. U tom slučaju, radnik treba biti posebno oprezan i detaljno proučiti sve odredbe sporazuma, jer prihvaćanjem sporazuma gubi neka prava koja bi imao kod redovitog otkaza (npr. pravo na naknadu za nezaposlene) [1].

Prihvat ponude i pisani oblik

Ponuda za sklapanje sporazuma obvezuje ponuditelja do isteka roka navedenog u ponudi. Ako rok nije naveden, primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima (ZOO) o rokovima za prihvat ponude. Šutnja ponuđenika ne znači prihvat ponude [1].

Kao što je već naglašeno, sporazum mora biti sklopljen u pisanom obliku. To ne znači nužno jedan dokument potpisan od obje strane istovremeno. Primjerice, radnik može poslati pisanu ponudu, a poslodavac je može prihvatiti pisanom Odlukom o prihvaćanju sporazumnog prestanka radnog odnosa. Takav slijed korespondencije, ako je u pisanom obliku, smatra se valjanim sporazumom [1].

5. Sadržaj sporazuma o prestanku ugovora o radu

Iako Zakon o radu ne propisuje detaljan sadržaj sporazuma o prestanku ugovora o radu, preporučuje se da sporazum bude što detaljniji kako bi se izbjegle eventualne nejasnoće i sporovi u budućnosti. Minimalno, sporazum mora sadržavati izraženu volju za prestankom radnog odnosa i određen datum prestanka radnog odnosa [1].

Obvezni elementi sporazuma:

• Izražena volja za prestankom radnog odnosa.
• Datum prestanka radnog odnosa.

Preporučeni elementi sporazuma:

Kako bi se u potpunosti uredila sva pitanja koja proizlaze iz radnog odnosa, preporučuje se da sporazum sadrži i sljedeće elemente [1]:

• Godišnji odmor: Način korištenja preostalog godišnjeg odmora ili isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor.
• Nepodmirene obveze poslodavca: Detalji o isplati prekovremenih sati, sati iz preraspodjele radnog vremena, putnih troškova i drugih nepodmirenih obveza.
• Nepodmirene obveze radnika: Uređenje povrata sredstava uloženih u školovanje, povrat zaduženih sredstava za rad (npr. prijenosno računalo, službeni mobitel).
• Otpremnina: Iako nije zakonska obveza, može se ugovoriti iznos i način isplate otpremnine.
• Poslovna tajna: Obveza čuvanja poslovne tajne i nakon prestanka radnog odnosa.
• Klauzula zabrane tržišnog natjecanja: Ako je ugovorena, može se urediti njezino trajanje i uvjeti.
• Rješavanje sporova: Odredbe o nadležnosti suda u slučaju spora.

Primjer pojednostavljenog sporazuma o prestanku ugovora o radu:

6. Prava radnika kod sporazumnog raskida

Kod sporazumnog raskida ugovora o radu, prava radnika se razlikuju u odnosu na situaciju redovitog ili izvanrednog otkaza. Ključno je razumjeti da se sporazumom radnik i poslodavac dogovaraju o uvjetima prestanka radnog odnosa, što može utjecati na neka zakonska prava.

Pravo na otpremninu

Iako Zakon o radu ne propisuje obvezu isplate otpremnine radniku u slučaju sporazumnog raskida, otpremnina može biti predmet dogovora i definirana sporazumom [1]. Ako se otpremnina ugovori, važno je znati sljedeće:

Pravo na naknadu za nezaposlene

Radnik kojem radni odnos prestaje sporazumom u pravilu nema pravo na novčanu naknadu za nezaposlene kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) [1]. Međutim, postoje iznimni slučajevi propisani zakonom kada radnik može ostvariti ovo pravo:

• Premještaj bračnog druga, izvanbračnog druga ili životnog partnera u drugo mjesto prebivališta po posebnim propisima.
• Promjena prebivališta iz zdravstvenih razloga, na temelju mišljenja zdravstvene ustanove.
• Prijedlog poslodavca u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška radnika prema posebnom propisu [1].

Godišnji odmor

Radnik ima pravo na korištenje preostalog godišnjeg odmora ili na isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor. Preporučuje se da se ovo pitanje jasno definira u sporazumu [1].

7. Praktični savjeti

Sporazumni raskid ugovora o radu, iako se čini kao jednostavan način prestanka radnog odnosa, nosi sa sobom određene rizike i specifičnosti. Kako biste zaštitili svoja prava i interese, preporučuje se pridržavanje sljedećih savjeta:

• Pažljivo proučite sve odredbe sporazuma: Prije potpisivanja, detaljno pročitajte svaku točku sporazuma. Posebnu pozornost obratite na datum prestanka radnog odnosa, eventualnu otpremninu, korištenje godišnjeg odmora te sve klauzule koje se tiču vaših prava i obveza.
• Ne žurite s potpisivanjem: Nemojte pristati na potpisivanje sporazuma pod pritiskom. Zatražite dovoljno vremena za razmatranje ponude, po mogućnosti nekoliko dana.
• Potražite pravni savjet: Prije potpisivanja sporazuma, preporučuje se konzultacija s odvjetnikom ili pravnim stručnjakom. Oni vam mogu pomoći razumjeti sve pravne implikacije sporazuma i osigurati da su vaši interesi zaštićeni.
• Provjerite utjecaj na naknadu za nezaposlene: Budite svjesni da sporazumni raskid u pravilu isključuje pravo na naknadu za nezaposlene. Ako vam je to pravo važno, razmislite o drugim opcijama prestanka radnog odnosa.

8. Zaključak

Sporazumni raskid ugovora o radu u Hrvatskoj je fleksibilan, ali i kompleksan način prestanka radnog odnosa. Ključno je razumjeti da se radi o dogovoru između radnika i poslodavca, što znači da se mnoga prava, poput otpremnine i naknade za nezaposlene, moraju eksplicitno ugovoriti. Nedostatak takvog dogovora može rezultirati gubitkom prava koja bi radnik imao u slučaju otkaza.

Stoga je iznimno važno pažljivo proučiti sve odredbe sporazuma, ne žuriti s potpisivanjem i, po mogućnosti, potražiti stručni pravni savjet. Informiranost i oprez su ključni za zaštitu vlastitih interesa pri sporazumnom raskidu ugovora o radu u Hrvatskoj.