Što su negativne kamate?

Negativne kamate su nekonvencionalna monetarna politika gdje centralne banke postavljaju ključne kamatne stope ispod nule, što znači da banke plaćaju za čuvanje novca u centralnoj banci umjesto da primaju kamatu. Ovaj mehanizam ima za cilj poticanje kreditiranja i ekonomske aktivnosti.

🎯 Ključne karakteristike

Ispod nule: Kamatne stope manje od 0% | Poticaj trošenju: Kažnjava čuvanje novca | Nekonvencionalno: Koristi se u kriznim situacijama | Ograničeno vrijeme: Privremena mjera | Globalni trend: Više centralnih banaka istovremeno

Primjeri negativnih kamata

🇪🇺

Europska centralna banka (ECB)

-0.50%

ECB je uvela negativne kamate 2014. godine kao odgovor na deflacijske pritiske u eurozoni.

Utjecaj: Poticanje kreditiranja, slabljenje eura, rast cijena imovine
🇯🇵

Bank of Japan (BoJ)

-0.10%

Japan je uveo negativne kamate 2016. godine u borbi protiv dugotrajne deflacije.

Utjecaj: Ograničen uspjeh, pritisak na bankarski sektor, slabljenje jena
🇨🇭

Swiss National Bank (SNB)

-0.75%

Švicarska je uvela najniže negativne kamate za obranu od prevelike aprecijacije franka.

Utjecaj: Kontrola tečaja CHF, zaštita izvoza, rast nekretnina
🇸🇪

Sveriges Riksbank

-0.50%

Švedska je koristila negativne kamate 2015-2019 za postizanje inflacijskog cilja od 2%.

Utjecaj: Postizanje inflacijskog cilja, rast kreditiranja, balon nekretnina
🇩🇰

Danmarks Nationalbank

-0.60%

Danska koristi negativne kamate za održavanje fiksnog tečaja krone prema euru.

Utjecaj: Stabilnost tečaja DKK/EUR, pritisak na banke, rast dugova
🇭🇺

Magyar Nemzeti Bank

-0.05%

Mađarska je kratko koristila negativne kamate 2016-2018 za ekonomski oporavak.

Utjecaj: Poticanje investicija, rast BDP-a, povratak na pozitivne stope

Kronologija negativnih kamata

2012
Danska - prva zemlja
Danmarks Nationalbank postaje prva centralna banka koja uvodi negativne kamate (-0.20%) za obranu fiksnog tečaja.
2014
ECB ulazi u negativno
Europska centralna banka snižava depozitnu stopu na -0.10%, kasnije do -0.50%, utječući na 19 zemalja eurozone.
2015
Švicarska i Švedska
SNB uvodi -0.75% za obranu od jačanja franka, Riksbank -0.10% za postizanje inflacijskog cilja.
2016
Japan se pridružuje
Bank of Japan uvodi -0.10% kao dio "yield curve control" politike u borbi protiv deflacije.
2019
Povratak pozitivnih stopa
Švedska prva izlazi iz negativnih kamata, vraćajući stopu na 0%. Ostale zemlje postupno slijede.
2022
Kraj ere negativnih kamata
ECB podiže stope iznad nule zbog inflacije. Većina centralnih banaka napušta negativne kamate.

Učinci negativnih kamata

💰
Poticanje kreditiranja
Banke su motivirane davati kredite umjesto čuvati novac u centralnoj banci
📈
Rast investicija
Investitori traže veće prinose u rizičnijim instrumentima poput dionica
💱
Slabljenje valute
Negativne kamate čine valutu manje privlačnom, što pomaže izvozu
🏠
Rast cijena imovine
Niže kamate povećavaju vrijednost nekretnina i drugih dugotrajnih dobara
🏦
Pritisak na banke
Smanjene marže i troškovi čuvanja novca utječu na profitabilnost banaka
👴
Šteta za štediše
Negativni prinosi na štednju pogađaju umirovljenike i konzervativne investitore
💸
Rast dugova
Jeftini novac potiče prekomjerno zaduživanje i stvaranje mjehura
⚖️
Nejednakost
Rast cijena imovine povećava razliku između bogatih i siromašnih

Hrvatski kontekst

🇭🇷 HNB i negativne kamate

Nikad negativne: HNB nikad nije uveo negativne kamate | Eurozona utjecaj: Indirektni utjecaj kroz ECB politiku | Kuna stabilnost: Fokus na stabilnost tečaja | Inflacijski cilj: 2% srednjoročno | Priprema za euro: Usklađivanje s ECB politikama

Hrvatska narodna banka (HNB) nikad nije uvela negativne kamate, održavajući ključnu stopu iznad nule. Međutim, kao članica eurozone od 2023., Hrvatska je indirektno pogođena ECB politikama. HNB je fokusiran na stabilnost tečaja kune prema euru i postizanje inflacijskog cilja od 2%. Uvođenje eura 2023. godine značilo je preuzimanje ECB monetarne politike, uključujući i moguće buduće negativne kamate.