Što je inflacija?
Inflacija je kontinuirani porast općenite razine cijena dobara i usluga u gospodarstvu tijekom određenog vremenskog razdoblja. Kada inflacija raste, svaka jedinica valute kupuje manje dobara i usluga, što znači da inflacija odražava smanjenje kupovne moći novca.
🎯 Ključne karakteristike
Inflacija se mjeri kao postotna promjena indeksa potrošačkih cijena (CPI) ili drugih cjenovnih indeksa. Umjerena inflacija (2-3% godišnje) smatra se zdravom za gospodarstvo jer potiče potrošnju i investicije. Visoka inflacija može dovesti do ekonomske nestabilnosti, dok deflacija (negativna inflacija) može signalizirati ekonomske probleme.
Vrste inflacije
Puzajuća inflacija
Niska i stabilna inflacija između 1-3% godišnje.
- Predvidljiva i kontrolirana
- Potiče ekonomski rast
- Održava kupovnu moć
- Stabilne kamatne stope
- Povjerenje investitora
- Optimalna za gospodarstvo
Umjerena inflacija
Inflacija između 3-10% godišnje, još uvijek kontrolirana.
- Vidljiv porast cijena
- Potrebna monetarna politika
- Utjecaj na štednju
- Prilagodba plaća
- Investicijske odluke
- Nadzor središnje banke
Galopantna inflacija
Visoka inflacija između 10-50% godišnje.
- Brz porast cijena
- Ekonomska nestabilnost
- Gubitak kupovne moći
- Visoke kamatne stope
- Socijalni nemiri
- Potrebne hitne mjere
Hiperinflacija
Ekstremna inflacija preko 50% mjesečno ili 1000% godišnje.
- Kolaps monetarnog sustava
- Dnevni porast cijena
- Barter ekonomija
- Masovna nezaposlenost
- Politička nestabilnost
- Potrebna monetarna reforma
Stagflacija
Kombinacija visoke inflacije i visoke nezaposlenosti.
- Stagnacija gospodarstva
- Visoka nezaposlenost
- Rastući troškovi života
- Smanjeni životni standard
- Politički izazovi
- Kompleksno rješavanje
Deflacija
Kontinuirani pad općenite razine cijena.
- Negativna inflacija
- Odgađanje potrošnje
- Povećanje realnog duga
- Smanjenje investicija
- Deflatorna spirala
- Ekonomska recesija
Uzroci inflacije
Demand-pull inflacija
Inflacija uzrokovana povećanjem agregatne potražnje.
- Povećana potrošnja
- Investicijski boom
- Vladina potrošnja
- Izvozna potražnja
- Niska nezaposlenost
- Ekspanzivna fiskalna politika
Cost-push inflacija
Inflacija uzrokovana povećanjem troškova proizvodnje.
- Rast cijena sirovina
- Povećanje plaća
- Energetski šokovi
- Monopolske prakse
- Regulatorni troškovi
- Uvozna inflacija
Monetarna inflacija
Inflacija uzrokovana povećanjem novčane mase.
- Ekspanzivna monetarna politika
- Kvantitativno popuštanje
- Niske kamatne stope
- Kreditna ekspanzija
- Monetizacija duga
- Valutna devalvacija
Inflacijska očekivanja
Inflacija uzrokovana očekivanjima budućeg rasta cijena.
- Samoispunjavajuća proročanstva
- Pregovaranje plaća
- Cjenovne strategije
- Investicijske odluke
- Medijski utjecaj
- Psihološki faktori
Inflacija u Hrvatskoj (2020-2024)
| Godina | Inflacija (%) | Glavni uzroci | HNB mjere | EU prosjek (%) |
|---|---|---|---|---|
| 2020 | 0.1 | COVID-19 pandemija, pad potražnje | Ekspanzivne mjere | 0.3 |
| 2021 | 2.7 | Oporavak gospodarstva, energija | Postupno povlačenje mjera | 2.6 |
| 2022 | 10.8 | Rat u Ukrajini, energetska kriza | Povećanje kamatnih stopa | 8.4 |
| 2023 | 8.4 | Hrana, usluge, bazni efekt | Restriktivna monetarna politika | 5.4 |
| 2024 | 3.2 | Postupno smirivanje, euro uvođenje | Stabilizacija | 2.8 |
🇭🇷 Hrvatski kontekst
Euro uvođenje (2023): Stabilizacija inflacijskih očekivanja | Energetska kriza: Najveći utjecaj na inflaciju 2022-2023 | HNB cilj: Održavanje cjenovne stabilnosti oko 2% | Strukturni faktori: Uvozna ovisnost, demografski trendovi, EU integracija
Povijesni primjeri inflacije
| Zemlja/Period | Vrsta | Maksimalna stopa | Uzroci | Rješenje |
|---|---|---|---|---|
| Njemačka 1921-1923 | Hiperinflacija | 29,500% mjesečno | Ratne reparacije, monetizacija duga | Nova valuta (Rentenmark) |
| Zimbabwe 2000-2009 | Hiperinflacija | 231 mil % godišnje | Politička kriza, zemljišne reforme | Dolorizacija |
| SAD 1970-1980 | Stagflacija | 14.8% (1980) | Naftni šokovi, ekspanzivna politika | Volcker shock (visoke kamате) |
| Japan 1990-2020 | Deflacija | -2.5% (2009) | Asset bubble burst, demografija | Abenomics, QE |
| Turska 2021-2023 | Visoka inflacija | 85% (2022) | Nekonvencionalna monetarna politika | Povećanje kamata |
| Argentina 2018-2023 | Kronična inflacija | 211% (2023) | Fiskalni deficit, valutna kriza | IMF program |
Mjerenje inflacije
Indeks potrošačkih cijena (CPI)
- Košarica potrošačkih dobara
- Mjesečno mjerenje
- Bazna godina = 100
- Headline vs Core CPI
- Regionalne varijacije
- Međunarodne usporedbe
Indeks proizvođačkih cijena (PPI)
- Cijene na proizvođačkoj razini
- Vodeći indikator CPI-a
- Sirovine i poluproizvodi
- Sektorska analiza
- B2B transakcije
- Supply chain pritisci
Deflator BDP-a
- Najširi mjera inflacije
- Sva dobra i usluge u BDP-u
- Kvartalno mjerenje
- Nominalni vs realni BDP
- Strukturne promjene
- Makroekonomska analiza
Alternativni indeksi
- Core inflacija (bez hrane/energije)
- Trimmed mean
- Median CPI
- Sticky price CPI
- Services vs Goods
- Rent inflation
Utjecaj inflacije
Utjecaj na potrošače
- Smanjenje kupovne moći
- Erozija štednih uloga
- Promjena potrošačkih navika
- Nejednaki utjecaj po dohotku
- Inflacijska iluzija
- Životni standard
Utjecaj na poduzeća
- Povećanje troškova inputa
- Cjenovne strategije
- Margin compression
- Investicijske odluke
- Upravljanje zalihama
- Hedging strategije
Utjecaj na investitore
- Realni vs nominalni prinosi
- Asset allocation strategije
- Inflation hedges
- Bond duration risk
- Equity valuations
- Alternative investments
Utjecaj na vladu
- Fiskalni prihodi i rashodi
- Realni teret duga
- Socijalne transfere
- Političke posljedice
- Monetarna politika koordinacija
- Međunarodna konkurentnost