Što je fiskalna politika?

Fiskalna politika je skup mjera koje vlada koristi za upravljanje državnim prihodima i rashodima s ciljem utjecanja na gospodarsku aktivnost, zaposlenost, inflaciju i ukupnu ekonomsku stabilnost.

🏛️ Ključni alat ekonomske politike

Fiskalna politika, zajedno s monetarnom politikom, predstavlja glavni instrument državnog utjecaja na gospodarstvo. Kroz promjene u oporezivanju i javnoj potrošnji, vlada može stimulirati ili usporavati ekonomsku aktivnost.

Alati fiskalne politike

💰

Javna potrošnja

Državni rashodi za infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo i druge javne usluge.

  • Investicije u infrastrukturu
  • Socijalni transferi
  • Javni radovi
  • Subvencije
📊

Oporezivanje

Promjene u poreznim stopama i poreznoj strukturi za utjecaj na ekonomsku aktivnost.

  • Porez na dohodak
  • Porez na dobit
  • PDV
  • Porezne olakšice
🏦

Transferi

Direktni transferi građanima i poduzećima za podršku ekonomskoj aktivnosti.

  • Pomoć za nezaposlene
  • Mirovine
  • Dječji doplatak
  • COVID-19 potpore
📈

Javni dug

Zaduživanje države za financiranje javnih rashoda i investicija.

  • Državne obveznice
  • Međunarodni krediti
  • EU fondovi
  • Deficit financiranje

Hrvatski državni proračun 2024

💰 Prihodi (185 mlrd kn)
  • Porez na dohodak 32 mlrd kn
  • PDV 58 mlrd kn
  • Porez na dobit 18 mlrd kn
  • Trošarine 25 mlrd kn
  • EU fondovi 28 mlrd kn
  • Ostali prihodi 24 mlrd kn
💸 Rashodi (190 mlrd kn)
  • Socijalna sigurnost 65 mlrd kn
  • Zdravstvo 35 mlrd kn
  • Obrazovanje 28 mlrd kn
  • Obrambeni rashodi 12 mlrd kn
  • Infrastruktura 22 mlrd kn
  • Ostali rashodi 28 mlrd kn
📊 Ključni pokazatelji
Proračunski deficit: -5 mlrd kn (-1.2% BDP-a)
Javni dug: 340 mlrd kn (82% BDP-a)
EU fondovi: 28 mlrd kn (6.8% BDP-a)
Investicije: 50 mlrd kn (12% BDP-a)
Porezni teret: 37% BDP-a (EU prosjek 40%)

Vrste fiskalne politike

📈 Ekspanzivna fiskalna politika
Koristi se za stimuliranje gospodarskog rasta tijekom recesije ili usporavanja.
  • Povećanje javne potrošnje
  • Smanjenje poreza
  • Povećanje transfera
  • Deficit spending
  • Investicije u infrastrukturu
📉 Kontraktivna fiskalna politika
Koristi se za usporavanje pregrijane ekonomije i kontrolu inflacije.
  • Smanjenje javne potrošnje
  • Povećanje poreza
  • Smanjenje transfera
  • Proračunski suficit
  • Smanjenje javnog duga

Praktični primjeri iz Hrvatske

🦠 COVID-19 fiskalni paket (2020-2022)
Ukupna vrijednost: 63 milijarde kuna (15% BDP-a)
Potpore za plaće: 28 mlrd kn za očuvanje radnih mjesta
Potpore za samozaposlene: 8 mlrd kn direktne pomoći
Jamstva za kredite: 15 mlrd kn za likvidnost
Rezultat: Pad BDP-a samo 8% (EU prosjek 11%)
🏗️ EU fondovi 2014-2020
Ukupno dostupno: 10.7 milijardi EUR
Iskorištenost: 98% (jedna od najboljih u EU)
Infrastruktura: Pelješki most, autoceste, luka Rijeka
Obrazovanje: Digitalizacija škola, stručno osposobljavanje
Utjecaj na BDP: +1.2% godišnje kroz investicije
💶 Uvođenje eura (2023)
Fiskalni utjecaj: Smanjenje troškova transakcija
Kamatne stope: Pad za 0.5-1% na državne obveznice
Uštede: 0.3% BDP-a godišnje na kamatu
Investicije: Povećan interes stranih investitora
Stabilnost: Veća makroekonomska stabilnost
🏠 Porezna reforma (2017-2019)
Osobni odbitak: Povećanje s 2.600 na 4.000 kn
Porezne stope: Smanjenje s 40% na 36% (viša stopa)
Porez na dobit: Smanjenje s 20% na 18%
Utjecaj: Povećanje neto plaća za 8-12%
Rezultat: Rast potrošnje i ekonomske aktivnosti

Fiskalni multiplikatori

📊 Multiplikatori javne potrošnje
Infrastruktura: 1.5x - svaka kuna investicije generira 1.5 kn BDP-a
Obrazovanje: 1.3x - dugoročni pozitivni efekti
Zdravstvo: 1.2x - poboljšanje produktivnosti
Socijalni transferi: 0.8x - visoka sklonost potrošnji
Javna uprava: 0.6x - najmanji multiplikacijski efekt
💰 Porezni multiplikatori
Porez na dohodak: -0.7x - smanjenje poreza povećava BDP
PDV: -0.5x - utječe na potrošnju
Porez na dobit: -0.3x - dugoročni efekt na investicije
Trošarine: -0.4x - utjecaj na specifične sektore
Napomena: Negativni predznak = pozitivan efekt smanjenja

Izazovi i ograničenja

🇪🇺 EU fiskalna pravila
Maastrichtski kriteriji: Deficit < 3% BDP-a, dug < 60% BDP-a
Pakt stabilnosti: Srednjoročni proračunski cilj (MTO)
Europski semestar: Koordinacija ekonomskih politika
Postupak prekomjernog deficita: Sankcije za kršenje pravila
Hrvatska pozicija: Izlazak iz EDP-a u 2019.
⏰ Vremenski pomaci (Lags)
Recognition lag: 3-6 mjeseci prepoznavanja problema
Decision lag: 6-12 mjeseci donošenja odluka
Implementation lag: 6-18 mjeseci provedbe
Impact lag: 12-24 mjeseca za puni efekt
Ukupno: 2-4 godine od problema do rješenja
🌍 Vanjski faktori
Globalizacija: Smanjeni utjecaj nacionalne politike
Trgovinska otvorenost: 'Leakage' fiskalnih poticaja
Financijska integracija: Ograničena monetarna autonomija
Demografski trendovi: Starenje stanovništva
Klimatske promjene: Novi troškovi i investicije

Budući trendovi fiskalne politike

🌱 Zelena tranzicija
EU Green Deal: 1 bilijun EUR investicija do 2030.
Ugljična neutralnost: Cilj do 2050. godine
Hrvatska: 22 mlrd EUR iz EU fondova 2021-2027
Sektori: Energetika, transport, građevinarstvo
Porezne reforme: Ugljični porez, zelene olakšice
🤖 Digitalizacija
Digital Europe: 7.5 mlrd EUR EU programa
Umjetna inteligencija: Investicije u AI infrastrukturu
Cybersecurity: Zaštita kritične infrastrukture
E-government: Digitalizacija javnih usluga
Porezni sustav: Digitalni porez na tech gigante
👥 Demografski izazovi
Starenje stanovništva: Povećani troškovi mirovinskog sustava
Zdravstveni troškovi: Rast troškova za 3-5% godišnje
Radna snaga: Potreba za imigracijom i prekvalifikacijom
Automatizacija: Utjecaj na tržište rada
Socijalna politika: Univerzalni osnovni dohodak (UBI)